subota, 26. siječnja 2013.

Kako zajebati razgovor za posao

Tijekom ovog tjedna sam bila dio komisije za izbor kandidata za posao. Bilo je to jako zanimljivo iskustvo. Jako, jako, jako zanimljivo. S obzirom da poštujem privatnost svih osoba koje su nam u povjerenju poslale svoje životopise i odazvale se pozivu na razgovor, u ovom postu ću izostaviti opisivanje kandidata, a dati ću vam samo neke smjernice kojih bi se zbilja trebali držati ako namjeravate dobiti posao. IKAD!




Prvo par stvari koje se nikako ne bi smjele naći u životopisu ( ako se ne prijavljujete na neko radno mjesto koje je jako specifično i kako da to kažem.. osebujno?!). :D




  • Ni u ludilu nemojte fotošopirati svoju sliku na način da dodajete srca/zvjezdice/aureole ili bilo što slično oko svoje glave (da Dee, zabrana zvjezdica se odnosi i na tebe :P)
  • Nemojte pisati o svojim vještinama koje apsolutno nikakve veze nemaju s radnim mjestom na koje se prijavljujete. Poštedite te ljude koji pročitaju more životopisa detalja poput toga da znate peglati na mini valjku, velikom valjku, da ste organizirali brucošijade, bili na Lidranu u 5.osnovne.. 
  • Nikad, ali baš NIKAD nemojte svoje beskorisne vještine ocjenjivati. Npr. kuhate profesionalno, peglate prosječno, šišate osnovno. 
  • Nemojte pisati molbe sa gzilijun rečenica, bez ijednog razmaka. Naglašavajući kako ste vi sanjar, a svijet prepun nepravde.
  •  Nemojte potencijalnog poslodavca ispitivati putem maila o plaći, radnim zadacima (koji su detaljno opisani u natječaju). Za te stvari služi razgovor.
  • Ako mislite da je važno napisati da imate vozačku, onda navedite o kojoj se kategoriji radi. A ne samo da je važeća i izdana od strane MUP-a.
  • Nemojte poslati poluprazan mail
  • Nemojte zaboraviti priložiti životopis u privitak
  • Nemojte uploadati milijun dokumenata, preporuka, uvjerenja, slika i sl., osim ako to poslodavac zahtijeva
  • Nemojte pisati sadržaj maila u njegov naslov. :D  Zar se ne upali neka lampica kad vam se pojavi ograničenje unosa teksta? I onda to još zanemariti i poslati napola. :D  
  • I pobogu, zadnje, ali i najvažnije, NI U LUDILU NEMOJTE pisati u životopis da nemate djece radi neplodnosti, datum kada ste vjenčani, sa naglaskom na crkveno, jer ne daj bože da vas grom opizdi. Nemojte pisati imena pokojnih ni živih roditelja, braće i njihova zanimanja. Ime muža, zanimanje, majčino djevojačko prezime. NEMOJTE!!!



Eto, to su neke osnovne stvari u vezi slanja molbe i životopisa, a sada dio koji se odnosi na razgovor.


  • Nemojte ostaviti upaljen mobitel dok ste na razgovoru koji btw i urnebesno smiješno zvoni. Ako se pitate kako bi to bilo, e pa znate onaj pištavi zvuk kad stiskate gumenu igračku? Upravo taj!
  • Nemojte brbljati. Ugasite se na vrijeme. Na pitanja odgovarajte kratko i jasno. Dobro je biti komunikativan, ali mnogi ne znaju granicu. :D
  • Ako vas pitaju vaše mišljenje, nemojte govoriti kako je bilo u vrijeme vaše mame, bake, djeda, pradjeda. Samo pokazujete da ne znate razlučiti što je bitno. 
  • Ako ste se prijavili na natječaj u neku instituciju koja se, između ostalog, bori i za ljudska prava, NIKAD NEMOJTE davati homofobne/nacionalističke/rasističke izjave! Pogotovo nemojte da vam padne na pamet postavljati dijagnoze homoseksualcima!
  • Ako ste zajebali razgovor big time, nemojte se vraćati nakon sat vremena s mirovnim ponudama. Bilo da se radi o čokoladi, parama, kavi, jednostavno nemojte. Onog trena kad vas poslodavac vidi ispred svojih vrata će se ukenjati od straha. Tako nešto stvarno ne miriše na dobro.
  • Ako se ipak odlučite pojaviti s mitom, nemojte urlati kada vas odbiju, uvjeravajući da smijete dati poklon u vrijednosti do 500 kn. :D
  • U slučaju zajeba, nemojte se vaditi ni na postporođajnu depresiju. :D
  • Nemojte istresti pola bočice parfema po sebi, prije razgovora. Intervju se najčešće obavlja u zatvorenom prostoru, a i poslodavci su ljudi, dakle moraju disati.
  • Nemojte pisati da znate engleski, aktivno, izvrsno, genijalno ili kakogod a onda se ispostavi da, osim kako se zovete, ne znate više apsolutno ništa reći
  • Nemojte pisati da ste čak završili školu engleskog u Londonu, ako će rezultat tog znanja biti kao u rečenici iznad. :D



I moj osobni doprinos svemu, nikad nemojte ići na fakultet i na njemu naučiti jedno veliko NIŠTA! Zaključak cijelog ovog tjedna je da sam užasno razočarana u naš obrazovni sustav. :(
Svi kandidati su bili redom visokoobrazovane osobe i to sa radnim iskustvom u struci. A samo dvoje ih je ušlo u drugi krug testiranja.

Ja sam nakon prvog dana razgovora izgledala doslovno ovako:




Bilo je i osoba koje su na razgovoru stvarno bile simpatične i sve je prošlo u najboljem redu. Dok nije došao red na testiranje. Fail za failom.

I za kraj, imam još jedan savjet za vas, možda i najvažniji: ako tražite posao, nemojte me raspizdit. :D  Jer se  možda upravo vi nađete idući tjedan preko puta mene. :P




4 komentara:

  1. Meni? Taj pojam trenutačno ne postoji u mom rječniku. :-D

    OdgovoriIzbriši
  2. haha... ja bih mogla napisati post o tome kakve sve potencijalne poslodavce očekivati, njihove biserne izjave i pitanja koja nemaju veze ni s primozgom a kamoli s radnim mjestom za koje se prijavljuješ. Hm da nesmijemo zaboraviti ni to da velika večina potencijalnih poslodavaca zapravo već ima osobu koja na tom radnom mjestu radi ili da uopče odbija dati odgovor o visini plaće (i na razgovoru). Mislim zaista?!
    Mene kao ozbiljnog kandidata prvenstveno zanima iznos plaće, jer idemo realno - idem raditi za i zbog plaće a ne za slance.
    I kako spadam u one osobe koje na testiranjima postižu super rezultate ali ne dobiju posao mislim da imam sva prava ovog svijeta iznijeti i to da svaki moj odlazak na razgovor, testiranje u xy krugova mene košta novaca a nezaposlena sam. Ja ne želim čekati zadnji krug razgovora gdje će između mene i kumice od predsjednika uprave ona biti odabrana za to radno mjesto da bih dobila odgovore na osnovna pitanja koje imam i zakonski i profesionalno prava postaviti. I onda šećer za kraj: nakon xy svakojakih iskustava kada se pojaviš na nekom razgovoru i kažeš točno na što pristaješ a na što ne onda članovi komisije (odbora ili kakogod ga nazvali) blenu u tebe kao da si pao s Marsa. Da ja znam da ima puno nezaposlenih ali znam svoju profesionalnu vrijednost i znam koliku će korist od mog rada poslodavac ostvariti i zaista mi ne pada napamet dozvoljavati si komentare tipa "a jel bi za veču plaću pristala na "dodatna" zaduženja", "od kad su plavuše sposobne za ovakve poslove" ili "pa TI si žensko s nalakiranim noktima a računala su prašnjava".....?!?

    OdgovoriIzbriši
  3. Naravno da ima svakakvih poslodavaca, to se podrazumijeva. :D Ali eto, uvjerila sam se da još uvijek postoje i oni koji ne žele zapošljavati preko veze. Naravno, ima ih jako malo, ali eto, nađu se i takvi. :))

    OdgovoriIzbriši